FlyBosnia najavila povećanje flote i letove za Pariz, Milan i Barcelonu

Izvršni direktor aviokompanije FlyBosnia Tarik Bilalbegović na konferenciji u Dublinu ugovorio je dovođenje novih aviona u flotu ove bosanskohercegovačke aviokompanije.

Iz kompanije FlyBosnia kažu da je u 2019. godini prevezeno 45.000 putnika te da su za 2020. planovi više nego udvostručeni u odnosu na prethodni uspješni kalendar.

"Za 2020. FlayBosnia planira prevesti više od 120.000 putnika i u tu svrhu radi na dovođenju većih kapaciteta u Bosnu i Hercegovinu", rekla je glasnogovornica aviokompanije FlyBosnia Aida Cvijetić. 

Pored Londona, Rijada, i Rima, FlyBosnia planira uvesti i neke nove linije i to od maja 2020. godine. Nove destinacije su Pariz, Bahrain, Kuwait, Jordan i Bejrut, a na jesen će kompanija obezbijediti letove i za Milan i Barselonu.

Izvor: klix.ba

BiH sada dnevno kontroliše u prosjeku 700 letova, a ranije smo imali 80

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA je u prošloj godini preuzela kontrolu prometa na cjelokupnom zračnom prostoru BiH. Njen direktor Davorin Primorac za Klix.ba je govori o godini iza nas, ali i brojnim pitanjima vezanim za poslovanje ove važne institucije.

BiH je preuzela kontrolu nad svojim nebom, kako je s tehničke strane prošla to preuzimanje te da li je bilo i ostalo neriješenih problema u toj operaciji?

S tehničke strane sami proces tranzicije i preuzimanja kontrole u noći sa 4. na 5. decembar 2019. godine od centara iz Zagreba i Beograda je prošao bez ikakvih poteškoća. BHANSA je sve tehničke i kadrovske preduvjete za obavljanje našeg odgovornog posla u potpunosti ispunila. Od početka pružanja usluga kontrole zračnog prostora do FL660, 5. decembra 2019. godine, odnosno u prvom mjesecu imamo u prosjeku 700 letova dnevno. Poređenja radi, u istom referentnom periodu u 2018. imali smo prosječno 80 letova. U samoj sezoni, ljeti, možemo očekivati u prosjeku 1.400 letova dnevno. Mislim da ove brojke dovoljno govore koliko je značajno preuzimanje kontrole zračnog prometa u gornjem dijelu zračnog prostora BiH - između 10.000 i 20.000 metara.

Koje su projekcije o prihodima koje će institucija dobijati zbog kontrole tog nivoa u narednom periodu te na koji način će se sredstva trošiti?

Prije svega, bitno je istaknuti da, u skladu sa Zakonom o Agenciji (BHANSA-i) kao i Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, BHANSA ostvaruje prihod od rutnih naknada (preleti) za usluge koje pruži u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, a ne za korištenje zračnog prostora.

Bosna i Hercegovina ne ostvaruje "dobit od preleta". Kao jedna od država ugovornica Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila je "Načela za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada". Države ugovornice osiguravaju da se iznosi prikupljeni u njihovo ime koriste isključivo za finansiranje troškova nastalih pri pružanju rutnih usluga. S tim u vezi, Bosna i Hercegovina ima pravo na povrat nastalih troškova, što u suštini znači da su naši prihodi jednaki našim troškovima, a učinkovitost našeg poslovanja se ogleda u izvršenju planiranih troškova za referentni period.

Treba naglasiti da je zakonom definirano da je BHANSA neprofitna i finansijski samostalna, ima svojstvo pravne osobe. Preuzimanje kontrole zračnog prometa u gornjem dijelu zračnog prostora BiH, a što predstavlja iznimno važno poglavlje u historiji civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine, značajno će doprinijeti stabilnosti i pozitivnom finansijskom poslovanju, jer će omogućiti BHANSA-i da samostalno unapređuje svoju konkurentnost i osigura opstojnost na tržištu.

S tim u vezi, finansijski plan agencije za 2020. godinu predviđa i značajno povećanje troškova odnosno prihoda. Iako BHANSA ostvaruje konstantno povećanje prihoda i rashoda proteklih godina, 2020. godina predstavlja najznačajnije povećanje troškova na godišnjem nivou i iznosi 34 posto.

Naša zemlja je za taj proces odškolovala cijelu generaciju kontrolora letova. Kako su se oni pokazali te da li taj proces edukacije ima neku narednu fazu?

U periodu 2018.-2019. godine BHANSA je za kapitalna ulaganja izdvojila cca 20 miliona KM, što uz ugovor o školovanju kontrolora letenja u vrijednosti od 14,8 miliona KM predstavlja respektabilna finansijska ulaganja u budućnost BHANSA-e. Trenutno BHANSA ima 133 kontrolora letenja. U procesu obuke se nalazi još 16 kandidata tako da ćemo uskoro imati 149 kontrolora letenja. Posao kontrolora letenja je jedno od najstresnijih zanimanja na svijetu. Danas u svijetu nedostaje 15.000 kontrolora letenja, tako da nedostatak tog kadra nije nešto što pogađa samo BiH.

Zračni promet raste iz godine u godinu i samim tim povećava se radno opterećenje za kontrolore letenja. Međutim BHANSA je na vrijeme prepoznala taj problem i putem ugovora s Air Navigation Services of the Czech Republic osigurala školovanje 69 kandidata za kontrolore letenja, čime su ostvareni preduvjeti za provedbu faze II ATM strategije BiH putem preuzimanja kontrole zračnog prometa u našem zračnom prostoru na visinama iznad 10.000 metara. Napominjemo da se ovdje radi o najvećem projektu školovanja kontrolorskog osoblja u historiji Evrope, koji je proveden u pet država, a to su Češka, Hrvatska, Finska, Srbija i Slovenija.

Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji školski centar za obuku kontrolorskog osoblja. Kako bi se ovo stanje promijenilo, jedan od budućih ciljeva BHANSA-e je uspostava Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru, čime bismo stekli mogućnost da sami školujemo novo kontrolorsko osoblje, kako za naše potrebe, tako i za druge pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

Prihodi BHANSA-e nisu budžetska sredstva, možete li nam pojasniti njihovu strukturu i izvore?

Poslovni prihodi BHANSA-e predstavljaju planirane prihode koji proizlaze iz redovnih aktivnosti agencije. Isti obuhvataju prihode od rutnih naknada i prihode od terminalnih naknada, koji predstavljaju glavne izvore prihoda te ostale poslovne prihode koji su manjeg obima. Države potpisnice Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, uključujući BiH, su jednoglasno usvojile zajedničku politiku naplate i sistem koji podrazumijeva punu nadoknadu troškova. S tim u vezi, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (ANSP) imaju pravo na kompenzaciju samo propisanih, opravdanih i odobrenih troškova nastalih pri pružanju usluga prilikom preleta preko zračnog prostora BiH za svaku fiskalnu godinu.

Naknada za korištenje rutnih usluga se utvrđuje u skladu s odredbama Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama i Pravilnika o načinu utvrđivanja i finansiranja troškova pružanja usluga rutne zračne plovidbe u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 86/11), kao umnožak broja utrošenih jedinica servisa (Service units) prilikom preleta i njihove cijene. Cijena jedinice servisa za rutne naknade (Unit Rate) utvrđuje se prije početka kalendarske godine na osnovu Baze troškova Bosne i Hercegovine i prognoze prometa.

Eventualni višak prihoda ostvaren u odnosu na ranije prihvaćene iznose i planove troškova, u skladu s propisanim mehanizmom prilagodbe, vraća se korisnicima usluga, odnosno u slučaju manjka prihoda naplaćuje se od korisnika. Ova odstupanja nastaju zbog razlika između stvarno ostvarenog i prognoziranog prometa.

Za razliku od rutnih naknada, čije usluge naplate u ime Bosne i Hercegovine vrši Centralni ured za rutne naknade (CRCO), naplatu terminalnih naknada od aviokompanija, odnosno krajnjih korisnika usluga kontrole zračnog prometa za aerodromske operacije na međunarodnim aerodromima u Bosni i Hercegovini vrši BHANSA. Visinu naknada za terminalne usluge koje se pružaju u zračnoj plovidbi, na prijedlog direktora agencije, utvrđuje Vijeće Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Ostvarenje prihoda od terminalnih naknada u konačnici ovisi o nivou ostvarenog prometa, bilo to prilikom preleta ili slijetanja na međunarodne aerodrome u BiH ili polijetanja s njih.

Koji su glavni izazovi vaše institucije u ovoj godini te postavljeni ciljevi?

BHANSA-u očekuje početak jednog novog perioda koji podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost te odgovorili na izazove industrije civilnog zrakoplovstva. Glavni strateški cilj poslovanja BHANSA-e je omogućiti sigurno, efikasno i brzo odvijanje zračnog prometa, u svim fazama leta, upravljanjem zračnim prometom i pružanjem usluga prilagođenih zahtjevima korisnika zračnog prostora.

Ključni pokazatelji poslovanja BHANSA-e ogledaju se u četiri ključne tačke, a to su povećanje sigurnosti zračne plovidbe, povećanje kapaciteta boljim korištenjem resursa zračnog prostora, isplativost odnosno smanjenje troškova pruženih usluga i smanjenje emisije štetnih plinova i štetnog utjecaja na okoliš korištenjem najkraćih ruta u zračnom prometu.

Planiramo kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a tu posebno mislimo na revitalizaciju i sanaciju postojećeg kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kao i investicije u naše objekte u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

Uz infrastrukturne projekte nećemo zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i dr. dali mogućnost da još sigurnije, efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao.

Prvenstveno mislimo na nabavku dva nova i modernizaciju postojećih radara na Jahorini i Međunarodnom aerodromu Sarajevo, nadogradnju i modernizaciju sistema za obradu podataka i sistema govornih komunikacija.

Također, planirali smo nabavku ili nadogradnju ostalih važnih i neophodnih sistema za obavljanje ovog odgovornog posla poput navigacijskih i radiouređaja te meteorološke opreme. U procesu dizajniranja procedura za letenja na svim međunarodnim zračnim lukama pored procedura zasnovanih na konvencionalnim navigacijskim uređajima dizajnirat će se i procedure leta zasnovane na korištenju satelitskog signala. Razmatramo i uvođenje alternativnih nadzornih sistema baziranih na sistemima multilateracije, kao i uvođenje komunikacije kontrolora zračnog prometa i pilota bez korištenja radiouređaja uz pomoć linka.

Na kojem nivou je saradnja BHANSA-e sa srodnim institucijama u regiji te krovnim evropskim i svjetskim?

Partnerstvo s ključnim institucijama koje reguliraju oblast zračne plovidbe u Evropi igra presudnu ulogu u razvoju tehničkih i ljudskih kapaciteta BHANSA-e, kao najmlađeg pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u evropskom zračnom prometu. Saradnja s ovim institucijama ostvarena je članstvom Bosne i Hercegovine u nizu kako međunarodnih tako i domaćih organizacija koje se bave civilnim zrakoplovstvom.

Posebno ističemo Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ministarstvo obrane BiH, Vijeće Ministara BiH, zatim međunarodne aerodrome i aviokompanije u BiH. Ne smijemo zaboraviti ni naše partnere iz inozemstva među kojima ističemo pružatelje usluga iz susjednih država, Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe (CCL) i Agenciju za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). Tu su i međunarodne organizacije (ICAO - Međunarodna organizacije za civilno zrakoplovstvo, ECAC - Evropska konferencija za civilno zrakoplovstvo, EUROCONTROL - Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe), FAB CE (Funkcionalni blok zračnog prostora Centralne Evrope) i EASA (Evropska agencija za sigurnost u zrakoplovstvu).

Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) jedan je od ključnih partnera u uspostavljanju potpune kontrole zračnog prostora BiH od BHANSA-e te provedbi Strategije za razvoj sistema upravljanja zračnim prometom BiH. FAB CE je uspostavljen u okviru zajedničke inicijative sedam zemalja (Austrije, Bosne i Hercegovine Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije) i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u Centralnoj Evropi. Zemlje članice su sklopile sporazum 2011. kojem je BiH pristupila 5. maja 2011. godine.

Uspostava devet funkcionalnih blokova (Functional Airspace Blocks -FABs) zračnog prostora u Evropi dio je inicijative za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba (Single Europen Sky -SES). Cilj inicijative je stvaranje jedinstvenog evropskog zračnog prostora neovisnog o državnim granicama, s naglaskom na unapređenju sigurnosti, učinkovitosti upravljanja troškovima i povećanju kapaciteta, te smanjenju kašnjenja u zračnom prometu. Radi se o trenutno najvažnijoj inicijativi koja se provodi pod okriljem Evropske komisije (EC) u području zračnog prometa u Evropi.

U posljednjih nekoliko godina bilježimo značajan porast prometa zahvaljujući prvenstveno inicijativama i projektima u kojim je i BHANSA bila aktivni sudionik, s naglaskom na SEAFRA, odnosno prostor slobodnog planiranja letenja bez ruta koji smo implementirali zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom te SECSIFRA, gdje smo spojili prethodno navedenu inicijativu s Austrijom i Slovenijom (SAXFRA).

Izvor: klix

Rekordi na BiH Aerodromima u 2019.

Kroz četiri naša međunarodna aerodroma u 2019. godini prošlo je 1.921.050 putnika. Ozbiljan rast su zabilježili aerodromi u Sarajevu i Banjoj Luci, mostarski raste, ali je to još uvijek na simboličnim brojkama, a začudo stagnira dugo godina hvaljeni aerodrom u Tuzli.

Kako su za Klix.ba potvrdili iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo u 2019. godini preko njega je prošlo 1.143.680 putnika, što je za 9 posto više u odnosu na 2018. godinu.

"Broj realizovanih zračnih operacija je 13.671, dok je fizički obim karga 2.523.565 kg. Milioniti putnik ove godine zabilježen je krajem oktobra, čak mjesec i po ranije u odnosu na 2018. godinu, kada je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo prvi put registrovan milioniti putnik. Također, protekle godine su zaposlenici sarajevskog aerodroma prvi put opslužili čak četiri mjeseca zaredom više od 100.000 putnika", napisali su na MAS ovoj stranici.

U godini iza nas zabilježena su još dva rekorda pa je tako u junu kroz MAS prošlo 119.205 putnika, što je čak 28 posto više putnika u odnosu na isti mjesec 2018. godine. U julu je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo prošlo rekordnih 180.929 putnika, a što je 14 posto više u odnosu na 2018. godinu te najveći broj putnika ikad opslužen u jednom mjesecu. 

NOVI AERONAUTIKA:BA AERO NOVOSTI VIDEO:

Uvođenje novih linija, posebno niskotarifnog Ryanaira, značajno se osjetilo kroz višestruko povećanje broja putnika aerodroma u Banjoj Luci. 

"Kroz Međunarodni aerodrom Banja Luka u periodu od 1. januara 2019. do 31. decembra 2019. godine prošlo je 149.996 putnika, dok je 2018. godine kroz aerodrom prošlo 35.803 putnika. Ranije godine nisu relevantne i ne mogu se porediti s obzirom na to da nismo imali letove na destinacije na koje se sada leti s aerodroma", kažu za Klix.ba s aerodroma u Banjoj Luci.

Ranije vrtoglave stope rasta aerodroma u Tuzli u prošloj godini su izostale. 

"Na tuzlanskom aerodromu je tokom 2019. godine, ostvaren ukupni promet od 592.374 putnka, dok je tokom 2018. godine promet iznosio 584.610. Time je zabilježen rast prometa putnika od 1,33 posto u odnosu na prošlu godinu", kazali su iz ove institucije.

Kako saznaje naš portal aerodrom u Mostaru opslužio je u prošloj godini samo 35 hiljada putnika, što je ipak rast od 15 posto u odnosu na 2019. godinu.

Izvor teksta: Klix.ba

Jedan od najvećih aviona na svijetu u Mostar dovezao vojsku iz Afganistana

Jedan od najvećih aviona na svijetu Boeing C-17 Globemaster danas je sletio na mostarski aerodrom i dovezao bosanskohercegovačke vojnike koji su bili u mirovnoj misiji u Afganistanu.

Avion je na mostarski aerodrom sletio nešto prije podneva, te sretno dovezao vojsku koja je bila raspoređena u mirovne misije.

Iz mirovne misije sretno su se vratili pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i vojnici iz Albanije i Makedonije koji su protekle mjesece proveli u misiji ISAF u Kabulu (Afganistan).

Za siguran prijevoz vojske korišten je jedan od najvećih aviona na svijetu, Boeing C-17 Globemaster III. Avion je težak 127 tona, dug 53 metra, s rasponom krila od 52 metra. Inače se ovakvi avioni koriste za zračne desante, prijevoz vozila i za brzo izvlačenje trupa, a može ponijeti 77 tona.

Izvor: bljesak

Nakon 12 godina ponovo uvedena direktna aviolinija iz Sarajeva za London

Bosanskohercegovačka aviokompanija FlyBosnia uvela je direktnu zračnu liniju iz Sarajeva za London, glavni grad Velike Britanije, i ovo je prva avionska linija koja će povezivati glavne gradove BiH i Velike Britanije nakon 12 godina, a danas je realiziran probni let čemu je svjedočila i ekipa portala Klix.ba.

Avion kompanije FlyBosnia Airbus A319 poletio je sa sarajevskog aerodroma jutros u sedam sati, a na Zračnu luku Luton u Londonu sletio je tri sata kasnije, gdje su Tarik Bilalbegović, direktor aviokompanije FlyBosnia, i Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH, zajedno s predstavnicima Aerodroma Luton presjekli vrpcu u znak ponovne uspostave linije Sarajevo – London.

Na prvom letu prema Londonu putnici iz Sarajeva preletjeli su Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Belgiju te kanal La Manche. Interesantno je da je navedeni avion letio na oko 11.000 metara visine i to brzinom od 850 kilometara na sat, a temperatura vazduha na ovoj visini iznosila je minus 60 stepeni Celzijusovih.

Među poznatijim putnicima koji su imali čast da budu dio ovog svečanog leta našao se i Elvedin Begić, direktor NS/FS BiH, koji je poznat i kao dugogodišnji uposlenik Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Ambasador Matthew Field je za portal Klix.ba prokomentirao da je ponovno uvođenje linije iz Sarajeva za London veliki korak za sve nas te je naglasio kako će se ovim potezom dodatno ojačati veze između BiH i Velike Britanije.

"Dvije države evidentno jačaju veze na polju turizma, kulture, stvaraju se nove konekcije među ljudima, a direktan let će pomoći u njihovom dodatnom osnaživanju. Zašto do sada nije bilo direktnog leta iz Sarajeva za London, ja zaista ne znam, znam da smo ga imali, ali mi je drago što je interes za ponovnom uspostavom dobio i svoju praktičnu realizaciju. Budite sigurni da će u BiH biti znatno više turista barem kada je riječ o ljudima iz Velike Britanije. BiH ima historiju, kulturu, planine i prekrasnu prirodu", naglasio je Field.

Ambasador Velike Britanije još jednom je naglasio kako nije izgledno da će se uskoro drastično mijenjati pravila u vezi s viznim režimom, ali je istakao da se trude da taj režim bude što efikasniji. Kaže da više od 97 posto aplikacija za vizu bude i odobreno, što znači da je Velika Britanija otvorena zemlja i da su svi dobrodošli.

Tarik Bilalbegović, direktor aviokompanije FlyBosnia, govori kako će direktan let iz Sarajeva za London biti organiziran svaki utorak, subotu i nedjelju. On je istakao kako je uspostava linije za glavni grad Velike Britanije sastavni dio njihove kampanje u kojoj se trude povezati Sarajevo sa svim većim turističkim metropolama Evrope, ali i svijeta.

"U okviru ovog našeg projekta London je bio najveći izazov i danas smo ga uspješno odradili. Doveli smo više od 100 prijatelja, pripadnika medija i službenika turističkih agencija iz Londona u Sarajevo kako bi ovdje proveli tri dana i vidjeli naše ljepote, naše čari. Trudimo se otvoriti i taj segment. Planiramo i direktne letove za Rim sredinom oktobra koji će, vjerujem, biti puno prijatniji jer nam neće trebati vize za Italiju. Tu su i letovi za Pariz koji bi trebali započeti sredinom novembra. Dalje imamo u planu Barcelonu, Milano i Moskvu", podvukao je Bilalbegović.

On je dodao kako se cijene za London kreću već od 11 do 50 eura u jednom smjeru, dok će 250 do 300 eura koštati povratna karta. Ističe kako je to znatno niže u odnosu na ponude drugih aviokompanija, a Sarajevo, prema njegovim riječima, ima i komparativnu prednost pošto putnici neće morati presjedati.

Izvor: klix.ba

Radovi na pisti Aerodroma Bihać: Završen prvi sloj i postavljeni mjerni uređaji

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić zajedno sa pomoćnikom federalnog ministra prometa i komunikacija za izgradnju, upravljanje i razvoj aerodroma, zrakoplovne infrastrukture i Amadeom Mandićem, v.d. direktora Aerodroma Bihać Adnanom Bajrićem, kao i predstavnicima projektanta i izvođača radova obišao je danas radove na izgradnji testne piste na aerodromu Golubić.

Radovi na testnoj poletnoj pisti budućeg aerodroma u Bihaću dužine 300 metara izvode se po planu i već je završen prvi sloj, postavljeni mjerni uređaji, a ukoliko vremenske prilike budu povoljne do kraja septembra završiti će se postavljanje tri sloja nasipa sa geomrežom.

Sredstva za izgradnju testne piste osigurala je Vlada FBiH putem transfera javnim preduzećima za unapređenje aviosaobraćaja. Metoda izgradnje dijela piste u dužini do 300 metara se primjenjuje radi potrebnih ispitivanja i dokazivanja stabilnosti isprojektovane piste, a koja ostaje i koristi se prilikom dalje izgradnje staze i dati će nakon svih potrebnih mjerenja odgovor koliko bi koštali premjeri radova za pistu. 

Od odobrenih 3,5 miliona KM d strane Vlade FBiH, 1,5 miliona KM potrošit će se na dalji postupak eksproprijacije prema planu koji je ranije dostavljen Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH, što je neophodan preduslov za buduće radove na aerodromskoj pisti koja će u konačnici, prema projektu, biti duga 2.200, a široka 60 metara.

Izvor: klix

Sarajevski aerodrom niže rekorde: U avgustu gotovo 180 hiljada putnika

Sarajevski aerodrom zabilježio je najprometniji avgust od kada je otvorio svoja vrata prije 50 godina. 

Zračna luka je tokom avgusta zabilježila 178.943 putnika, što predstavlja povećanje za 12,18%, odnosno 19.437 putnika više u odnosu na isti mjesec prošle godine. U ovoj godini do danas aerodrom je imao 817.606 putnika, što predstavlja povećanje za 9,15% ili 68.578 putnika više, izvještava blog flyingbosnian. 

Dvocifreno povećanje broja putnika potaknulo je uvođenje više letova do Saudijske Arabije, Kuvajta i Bahreina. Tokom avgusta FlyBosnia je obavljala dnevne letove za Rijad, dva puta sedmično za Jeddah i Kuvajt, te jedan sedmični let za Bahrein, Gassim i Monastir. Također, avioprijevoznik je prošlog mjeseca izveo 12 letova iz Medine do Sarajeva, dovodeći oko 1.700 bošnjačkih hodočasnika koji su se vraćali kući sa hodočašća. 

Flynas je imao snažnu prisutnost u Sarajevu tokom prošlog mjeseca svojim dnevnim letovima iz Rijada i pet sedmičnih letova iz Jeddaha. U početku je Flynas planirao 3 sedmična leta iz Rijada i dva sedmična leta iz Jeddaha, ali zbog izuzetno velike potražnje letovi su nadograđeni na dnevni i pet sedmičnih letova. 

Qatar Airways značajno je povećao kapacitet na ruti Doha-Sarajevo, nadograđujući kapacitete sa Airbusa 320 na Airbus 321 u prvoj polovici mjeseca, a opet ga povećavši na Airbus 330-200 tokom druge polovice avgusta. 

Od prve sedmice juna do posljednje sedmice avgusta potražnja za sjedištima u avionima iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Bahreina i Omana svake godine raste, zbog brojnih turističkih agencija koje nude pakete za odmor u Bosni i Hercegovini i halal turizam. 
U protekle tri godine mnogi turisti iz ovih zemalja prebacili su se s odmora u Turskoj i drugim evropskim zemljama u Bosnu i Hercegovinu zbog njene gostoljubivosti prema muslimanskom stanovništvu i sigurnosti.

Izvor: idikator

Banjalučki aerodrom čeka 100-hiljaditog putnika

Banjalučki aerodrom, prema trenutno dostupnim podacima iz BHDCA značajno će premašiti cilj koji je sebi zadala nakon uvođenja novih linija, a koji je bio 100 hiljada putnika u 2019. godini. 

Podaci o prometu govore da je ovaj aerodrom za period januar-juli ove godine opslužio 83.108 putnika. Juli je bio najbolji mjesec za ovaj aerodrom sa 17.073 registrovanih putnika, a čemu su osim Ryanairovih operacija doprinijeli i čarter letovi za Antaliju i Atinu kompanije Air Serbia. 


Mjesec	Putnika	Promjena (%)
JAN	8.838	▲ 634.7
FEB	7.805	▲ 988.6
MAR	9.962	▲ 770.8
APR	12.460	▲ 589.9
MAY	12.780	▲ 664.8
JUN	14.190	▲ 518.6
JUL	17.073	▲ 449.1

Ukoliko je aerodrom imao dobar promet u avgustu, kao što je to bilo u julu, onda svakog dana treba očekivati i 100-hiljaditog putnika na ovom aerodromu u ovoj godini. 
U prošloj godini kroz banjalučki aerodrom prošlo je 20.850 putnika.

Izvor: BHDCA/ Inkubator/exyuaviation